Nakon kre\u010dnja\u010dkog kanjona dugog oko 4 km, kotlina Krivaje se pomalo \u0161iri i sve vi\u0161e ulazi u ofiolitnu zonu. A ofiolitna zona je posebna pri\u010da koju grebemo ovdje. U novije vrijeme k njoj nam je uperio o\u010di i znati\u017eelju na\u0161 poznati karstolog Ivo Lu\u010di\u0107 sa jednim zanimljivim tekstom u dva \u010dasopisa i u svojoj knjizi ”K bosanskom oceanu”. U svom tekstu Lu\u010di\u0107 je skrenuo nau\u010dnu pa\u017enja na ofiolite kao vrlo rijetku geolo\u0161ku i geomorfolo\u0161ku pojavu u svijetu. Preporu\u010dujemo tekst za pro\u010ditati. Ovdje donosimo samo dio kako bi bolje objasnili da se radi o geomorfolo\u0161koj rijetkosti kakvu imamo.<\/p>\n
![\"''K](\"https:\/\/www.bhdocumentary.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Banje-Ivo-Lucic-300x225.jpg\")
Ofioliti su stijene koje nastaju samo na okeanskom dnu, jednako danas ka i milionima godina ranije. Na\u0161i ofioliti su nastajali prije 150 miliona godina u Tetis okeanu koji je razvojem reljefa zemlje nestao. Ima ih od Alpa do Irana. U Bosni od Kozare, preko Borije, pa na Konjuh, te se prorje\u0111uje prema Vi\u0161egradu, pored Rudog i ka jugozapadnoj Srbiji. Konjuh sa prostorom oko Krivaje jedan je od njegovih najljep\u0161ih primjera \u2013 tvrdi Ivo Lu\u010di\u0107. Da je ne\u0161to posebno, to potvr\u0111uje svako ko je vidio ovaj predio konjuhske ofiolitne zone, napio se vode, okupao se u ovda\u0161njim banjama, pomiris’o borovinu, brao borovnice…, morao je vidjeti da je to posebno geolo\u0161ko podru\u010dje. U takvoj zoni javljaju se termo-mineralna vrela. Solunska banja je jedan od termalnih izvora konjuhske ofiolitne zone.<\/p>\n
Dok je bilo ovaca i vune koja se je prala u ovda\u0161njim termalnim izvorima prije \u010de\u0161ljanja, \u010de\u0161ljar na lokalnoj vunenoj \u010de\u0161ljari je mogao da prepozna vunu koja je oprana u ovoj banjskoj vodi. Tvrdio je da mu je sa njom bilo najlak\u0161e raditi. I to govori o posebnosti vode.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bhdocumentary.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Banje-2011-300x225.jpg\")
<\/p>\n
Pri\u010da se da su ovaj bazen\u010di\u0107 napravili radnici koji su gradili prugu sebi kao ‘jakuzi’, drugi ka\u017eu da su ga napravili radnici koji su gradili cestu, nakon \u0161to je pruga ‘oporena’. Bilo kako bilo, znamo da su bazen izgradili radnici, koji su radnici manje nam je bitno. Sigurno je na ovom mjestu uvijek bio mali ogra\u0111eni prostor kojeg je lokalno stanovni\u0161tvo, a posebno djeca, koristili za svoje potrebe. Ova voda starija je od \u010dovjeka. Ne znamo kada je napravljen ovaj objekat. Ali nije te\u0161ko pretpostaviti da je \u010dovjek ovu vodu koristio od kad zna za nju. Na kamenim zidovima je bilo uo\u010dljivo da su dogra\u0111ivani. Uz rijeku Krivaju ovo je bio najstariji objekat koji je \u010dovjek sagradio.<\/p>\n
Da stvar bude jasnija, lokalna vlast je u izgradnji bazena za kupanje u mjestu Solun 1 km uzvodnije, morala izmisliti na\u010din kako prebaciti toplu vodu uzvodno. Izmislili su najjeftiniji na\u010din, da postoje\u0107i mali kameni bazen (2×2 m) prodube, betonski kaptiraju kako bi se voda mogla crpiti za potrebe novo izgra\u0111enog velikog bazena. Kako usmeno saznajemo sve uz obe\u0107anje da \u0107e sagraditi nov mali bazen po uzoru na stari. Ne, ne treba. Hvala.<\/p>\n
Otkud ovda\u0161njem \u010dovjeku tolika potreba da ru\u0161i staro kako bi na tom mjestu sagradio ne\u0161to novo. A vrlo je jednostavno, pored tog starog mo\u017ee\u0161 napraviti ne\u0161to novo, a da ne ru\u0161i\u0161 staro. Tako svi rade koji paze na svoju pro\u0161lost i na svoje postojanje, na svoju tradiciju, na svoje umije\u0107e. Tako se i ovdje moglo zabu\u0161iti tlo i izmisliti nova topla voda. Zar niko nije izmislio bu\u0161enja tla.<\/p>\n
Nije sve u betonu. Kada si \u010dovje\u010de sjeo na beton da se odmori\u0161 ili si se uvijek odmarao u hladu, u travi, ispod drveta, uz vodu… i sve to staje u jednu rije\u010d. Priroda. U prirodi si se odmorio, zato \u0161to si u njoj ponikao.<\/p>\n
Pitaj \u010dovje\u010de kako \u0107u napraviti novo, a da ne diram staro. Pitaj. Nije sramota. Nije sramota ne znati, nego je sramota nehtjeti znati. Voda pere sve samo ljudsku glupost ne mo\u017ee. Krojiti ga\u0107e nije isto \u0161to i prostorno planiranje. Za oboje treba vje\u0161tina i znanje.<\/p>\n
Uni\u0161tili su lokalni prostorni planeri najstariji objekat sagra\u0111en uz ovu rijeku, a mo\u017eda i \u0161ire i dalje.<\/p>\n
Beton je dobar, ali nije uvijek nu\u017ean i potreban.<\/p>\n
Bez obzira koliki je \u010dovjekov utjecaj na neko malo mjesto, neke \u017eivotinjske vrste opstaju. U aprilu 2020. godine iz ovog potoka iz kojega voda iz malog kamenog bazena te\u010de u Krivaju izvadili smo nekoliko jedinki malog vodenog pu\u017ea Radix<\/em> balthica<\/em> (Linn\u00e6us, 1758). U nekoliko navrata kasnije vidjelo se da ovih pu\u017eeva ima u velikim koli\u010dinama po kamenju uz poto\u010di\u0107, a i po pjeskovitom dnu potoka. \u0160ta se desilo u me\u0111uvremenu. Savremeni \u010dovjek nikako da skonta da je njegov izum beton i nije neki izum za \u017eivi svijet kojem i sam pripada. Nakon samo male betonske intervencije prije nekoliko godina pu\u017eeva vi\u0161e u poto\u010di\u0107u nije bilo u velikom broju kao ranije. To vi\u0161e nije bilo njihovo pravo stani\u0161te. No, ali ipak na mjestima gdje nema betona, po kamenju i mahovini bilo ih je jo\u0161. Odre\u0111ivanje vrsta vodenih pu\u017eeva radio je Centar za kr\u0161 i speleologiju iz Sarajeva uz pomo\u0107 Laboratorija za istra\u017eivanje biodiverziteta iz Hetlingena u Njema\u010dkoj. Centar za kr\u0161 i speleologiju u protekle \u010detiri godine prikupio je uzorke vodenih pu\u017eeva sa vi\u0161e od 500 lokacija (vrela, vodotoka, \u010desmi, korita i sli\u010dnih objekata za vodu). Nekoliko desetaka uzoraka je prikupljeno iz sliva Krivaje. Na podru\u010dju Bosne i Hercegovine otkrivene su \u010detiri potpuno nove vrste vodenih pu\u017eeva za nauku i osam novih vrsta koje po prvi put registrovane na prostoru Bosne i Hercegovine. Nakon devastacije pri izgradnji betonske kapta\u017ee, nema ni jedne jedinke.<\/p>\n <\/p>\n Mirnes Hasanspahi\u0107<\/p>\n <\/p>\n Literatura<\/strong>:<\/p>\n –\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Lu\u010di\u0107 Ivo, 2018. ”K bosanskom oceanu”, god. III, br. 4-5, \u010casopis Summit, Klub ekstremnih sportova Summit Banovi\u0107i, str. 6-7;<\/p>\n –\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Lu\u010di\u0107 Ivo, 2023. ”K bosanskom oceanu”, Centar za kr\u0161 i speleologiju i Synopsis d.o.o., Sarajevo-Zagreb;<\/p>\n –\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mulaomerovi\u0107 J., Gl\u00f6er P., Hasanspahi\u0107 M., Bajraktarevi\u0107 A., (2023), \u2018\u2019Rasprostranjenosti izvorskih i vodenih pu\u017eeva u slivu rijeke Save”, Voda i mi – \u010casopis Agencije za vodno podru\u010dje rijeke Save, Sarajevo, br. 110, novembar 2023. 29-34. link<\/a>;<\/p>\n [\/et_pb_text][et_pb_image src=”https:\/\/www.bhdocumentary.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Banje-2024-nakon-devastacije.jpg” title_text=”Banje-2024-nakon-devastacije” _builder_version=”4.24.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.24.0″ _module_preset=”default” background_color=”rgba(17,51,0,0.33)” custom_padding=”|20px||20px|false|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.24.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text admin_label=”kako drugi rade” _builder_version=”4.24.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n ***<\/p>\n Danas, u vremenu ‘sve na klik’ nje te\u0161ko vidjeti kako drugi u sli\u010dnim situacijama \u017eive sa prirodom. Bez velike ekspertize u Google<\/em> prevodilac mo\u017ee se upisati ‘prirodni termalni izvori’ i rezultat prijevoda prenijeti na svjetski YuTube<\/em> televizor i vidjeti kako se Islan\u0111ani odmaraju u svojoj izmi\u0161ljenoj toploj vodi. Bez obzira \u0161to su najpoznatiji u svijetu po kori\u0161tenju geotermalne energije, neke prirodne stvari ne diraju. Ne samo oni, na tom YuTube<\/em> televizoru mo\u017eete vidjeti i ostale u svom prirodnom ambijentu toplih izvora, od Novog Zelanda do Briti\u0161 Kolumbije.<\/p>\n [\/et_pb_text][et_pb_code _builder_version=”4.24.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”]