Kako je uništen najstariji vodni objekt uz rijeku Krivaju… Imaju li lokalni donosioci odluka osjećaja za vrijednosti historijskog naslijeđa? Šta je ‘kamena uvala izvora’?
O uništenju starog bazena već smo pisali: In memoriam solunskoj banji
Na lokalnom mediju objavljena je vijest čiji je cilj, pored toga da informiše građane o građevinskim pothvatima na lokaciji Banja (blizu Soluna uz rijeku Krivaju), da se pred lokalnom javnosti ublaži činjenično stanje oko uništenja tradicijskog kamenog bazena i potpuna devastacija izvorišta pri gradnji vodozahvatnog objekta za potrebe bazena za rekreaciju i kupanje koji je u izgradnji oko 1 km uzvodnije.
Vrlo je česta pojava u bh. društvu, a posebno u manjim sredinama, da lokalna vlast uz pomoć lokalnih medija ili bez njih, manipuliše građanima sa raznim obećanjima, asfaltima, betonima, farbama i sl. Upravo ova vijest lokalnog medija, čiji autor nije potpisan (bolje je što nije, nije bitan ovdje njegov lični stav), oslikava tu društvenu pojavu.
U toj vijesti ovaj termomineralni izvor ili mali tradicijski kameni bazen nazvan je malo čudnom jezičkom konstrukcijom – ‘’kamena uvala izvora’’. Niti je to neka nezgrapna pravna odrednica, niti stručna, čak ni jezička. Autor vijesti je namjerno izbjegavao da upotrijebi riječ ‘bazen’ ili ‘vodni objekat’, kao da tu nije bilo ništa, bila je neka ‘uvala’.
Nikada nisam čuo ni pročitao da neko za bilo kakav izvor vode ili za lokaciju izvorišta kaže ili napiše ‘’kamena uvala izvora’’. Da u šali okrenemo stvar, onda oni izvori koji nisu ‘uvaljeni’, koji su na istom nivou tla ili negdje iznad (ima i takvih, kao što je čudno vrelo Save Bohinjske ili vrelo Svetinja kod Bužima), mogu se zvati ‘kamena izvala izvora’.
O čemu se radi? Kada se investitor malo trznuo, čuo otpor lokalne javnosti, pa je vidio da je možda prekršio poneki član ‘Zakon o vodama FBiH’, da ublaži otpor javnosti odmah je izbacio novo obećanje – novi stoljetni bazen. Niče novi stoljetni bazen za dva-tri dana, a da ga niko nije ni tražio. Obećano – ispunjeno! Kliču zadovoljni seljani. Autor pomenutog teksta piše nam i objašnjava, kao da to voda dosada nije radila, kako će sada ‘’Velika količina vode koja se preljevala iz izvora u Krivaju, sada će, na svom putu do rijeke prvo puniti novi bazen, skromnih, ali ipak duplo većih dimenzija od prethodnog.’’, te obećava da će ovo biti sada: ‘’funkcionalniji bazen za kupanje od prethodnog’’. Sve je tu. Kupačima je ostalo samo da se pobrinu za svoje kupaće. Autor zamjeri što ‘’…na „nož“ dočekujemo svaku promjenu i svaku novu inicijativu…’’, iako niko nije protiv nove inicijative, nego protiv devastacije tradicije, naslijeđa i objekata iz prošlosti. Neka novog bazena i njegovog plavetnila on se izgradi u kratkom vremenu (ima i zna mu se finansijska vrijednost), ali tradicija postojanja kamenog bazena, bez obzira kakav je i koliki, tradicija njegovog korištenja i pristupa vodi, to se gradi puno, puno duže (nema finansijsku vrijednost, ali ima neku drugu vrijednost za koju je potrebna svijest).
Investitor se je ovdje zapetljao u obećanjima, pa će bazenâ možda biti i viška. Moći ćemo se hvalisati sa tradicijom kako mi pristavimo bazen viška, ako ko naiđe… nek se okupa. A hoće li biti dovoljno vode?! E ta ‘’velika količina vode’’ je oko 2 litra u sekundi. Tako kaže struka: [Spahić M., 2018. Solunska banja – prilog poznavanja termomineralnih voda u okolini Olova, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (57-69)]. Hoće li biti dovoljno za pumpe, crpke, biološki minimum, sve bazene, kupače…???
Mogao je investitor tražiti stručno mišljenje od ‘Agencije za vodno područje rijeke Save’ za radove na izvorištu, a nije. Vodotok Krivaje je vodotok prva kategorije, tako je vodno dobro Krivaje u nadležnosti pomenute Agencije. Da li postoje ikakvi vodni akti? Da li pribavljena ili je u postupku koncesija za eksploataciju termomineralne vode…? Ili se gradi po (ne)pravilu – prvo izgradi, pa onda pribavljaj vodene akte i dozvole za gradnju? Biće pitanja još… Sumnja postoji.
S obzirom na karakter izvorišta razbijenog tipa moglo se uraditi bolje rješenje za vodozahvat. Možda još nije kasno zatražiti stručno mišljenje kamo i kako dalje…
Još malo o prošlosti i nazivu Banje
Lokalni naziv za ovaj izvor termalne vode je samo ”Banje”, kao hidronim. Ovo ”solunska” lokalnom stanovništvu nije bilo potrebno u nazivlju, jer drugi banjski izvori nisu tako blizu da bi u lokalnom nazivlju bilo konfuzije. ”Solunska banja” se ustalilo u pisanoj formi, da bi se preciziralo na koju od banja olovskog područja se misli ili da bi se odredila pripadnost najbližem naselju. Što je razumljivo. U topografskim kartama (u razmjeri 1:25.000), izvor je označen topografskim znakom i upisan pod nazivom ”Topla voda”, iako lokalno 
stanovništvo taj izraz ili naziv nikada nije koristilo. Ali nije ovo jedini primjer da je u topografsku kartu unesen naziv kojeg lokalno stanovništvo ne koristi, ima takvih primjera još. U jednoj od starih austrougarskih topografskih karata koja nam je u ovom trenutku dostupna (Habsburg Empire (1869-1887) – Third Military Survey (1:25000), ovaj izvor uopće nije označen topografskim znakom niti je upisan njegov naziv. Što je malo čudno i iznenađujuće, jer su na toj karti označeni puno manji izvori i detalji. Za usporedbu i sagledavanja preciznosti te stare karte, jedan mali izvor oko 200 metara dalje (danas hair česma) obilježen je sa oznakom ‘Qu’ – izvor, a drugi 300 metara sjevernije sa oznakom ‘Quelle’ – izvor. Na istoj toj staroj karti označen je jedan objekat koji se nalazi oko 200 metara uzvodno, a to je most preko Krivaje, odnosno to nije pravi most sa nekom konstrukcijom, nego je to samo drveno brvno koje se koristilo za prelazak preko rijeke. Brvno se koristilo tako što se prelazilo puzajući u sjedećem položaju radi sigurnije stabilnosti. Još uvijek su živa djeca (sada su to stariji) koji pamte i koji su prelazili preko mosta/brvna. Cijeli predio na desnoj obali Krivaje na tom području naziva se Ćuprije. Danas je vidljiv dio prilaznog puta na desnoj obali koji je vodio do brvna.
Ostaje nejasno kako je tadašnjim kartografima promaklo da označe ovo termalno vrelo.
U austrougarsko doba na nekim mjestima su izgrađeni bazeni za kupanje i rekreaciju radnika ili uz lječilišta kakav je na primjer bio u naselju Kasindol pored Sarajeva (vidljiv na starim razglednicama). Tako da su ovaj izvor i lokacija itekako dobro došli za gradnju malog bazena kojeg su koristili radnici zaposleni na gradnji i održavanju šumske uskotračne pruge Zavidovići – Kusače.
U našoj ukorijenjenoj tradiciji, od ilirskog vremena, a možda i ranije, rimskog, srednjovjekovnog…, kroz cijelo vrijeme našeg postojanja, na cijelom ilirskom prostoru, razvili su se veoma raznovrsni običaji poštivanja izvora/vrela i vode. Ti običaji su se vremenom spojili sa vjerskim praksama svih konfesija. Vrela su se poštivala bez obzira na njihovu izdašnost. Pored vrela se teferičilo, dernečilo, molilo, dovilo, odmaralo, ritualno pralo i kupalo…, bacali novčići u vodu za sreću, zdravlje, blagostanje… Naš odnos prema vodi poseban je segment naše prošlosti. Očekivati je ovdje u i oko Banja tragove iz prošlosti. Je li bilo novčića iz prošlosti u pjeskovitom dnu starog bazena koje je produbljeno, a pijesak izvađen, poslije poravnat teren, može se sada okolo tražiti.
***
Ako je nekom novi stoljetni bazen lijep, pogledajte malo bolje. Lijepa je samo voda.
Mirnes Hasanspahić
Internet i izvori:
- ‘’Vidljive konture novog i funkcionalnijeg bazena na izvoru solunske banje’’, Objavljeno 6.11.2024., dostupno na: https://radio.olovo.ba/blog/2024/11/06/vidljive-konture-novog-i-fuknkcionalnijeg-bazena-na-izvoru-solunske-banje/
- Habsburg Empire (1869-1887) – Third Military Survey (1:25000),
- Spahić M., 2018. ‘’SOLUNSKA BANJA – PRILOG POZNAVANJA TERMOMINERALNIH VODA U OKOLINI OLOVA’’, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (57-69).
Habsburg Empire (1869-1887) – Third Military Survey (1:25000)
Novi stoljetni bazen
2023.